Da bi bio delotvoran, geniju – vama – je potrebna koncentracija. Jednostavno, nije moguće biti genije bez ikakvog truda.
Sigurno je da postoji uska povezanost između koncentracije i kreativnosti, nešto što se događa u našoj podsvesti i nije potpuno shvaćeno, no svako ko se bavi bilo kakvim kreativnim poslom odmah će shvatiti o čemu govorim. Ako se na neki zadatak intenzivno koncentrišete (na učenje ili radni zadatak) i posvetite mu potpunu pažnju shvatićete da vaš mozak i dalje radi na problemu čak i kada se njime svesno ne bavite. Vaša podsvest često će se javiti s rešenjem vašeg problema u neobično vrijeme i to povezujući činjenice koje u vašem svesnom razmišljanju nikada ne bi mogle biti povezane. To je ono što izgleda stvarno čudno. Naime, jedini način da vaša podsvest na ovaj način pristupi problemu je da se na njega, pre toga, snažno koncentrišete. Besposleno sedeti i čekati inspiraciju jednako je kao očekivanje udara groma, moguće ali malo verovatno. Najbolji primer je Tomas Alva Edison i materijal koji je na kraju odabrao kako bi napravio nit u prvoj sijalici. Pošto nije znao koji bi materijal mogao biti pogodan, napravio je stotine tesrova sa različitim materijalima, prvenstveno zato što prethodna iskustva i rezultati ispitivanja jednostavno nisu postojali. Toliki broj spitivanja zahteva upornost ali i impresivnu koncentraciju, da bi testovi bili dosledni, a rezultati mogli da se upoređuju.
Pošto shvatimo koliko je koncentracija bitna, sledeće pitanje je kako je postići. Sećate li se škole i učitelja koji su vikali, „Koncentrišite se!“ a vi niste imali pojma ni šta je to koncentracija ni kako da to učinite?
Koncentracija je jedna od onih stvari za koje ljudi očekuju da znate kako se postiže, a istovremeno većina nas je vrlo loša u koncentraciji. Da budemo iskreni, niko nas tome nije učio i upravo zato smo impresionirani, svaki put, kada vidimo nekoga s velikom sposobnošću koncentracije. Svako od nas ima prijatelja koji može da čita knjigu bez obzira na svoje okruženje ili buku oko sebe. Uzmite, na primer, neizmerno bogat Mocartov opus, ili sve različite teme kojima se sve bavio Leonardo da Vinči, koji je, osim po svom slikarskom umeću, bio poznat i po istraživanjima u oblastima inženjerstva, muzike, jezika, matematike, anatomije i arhitekture. Da bi, svi oni, ostvarili takav nivo produkcije u svom životu, jasno je da su morali imati izuzetnu sposobnost koncentracije.
Verovatno ste i sami shvatili da je stepen koncentracije direktno srazmeran tome koliko vam je određena tema zanimljiva – lakše se koncentrisati na teme koje nas zanimaju. Tako je ideja da Mocart nije voleo muziku potpuno strana, jer njegova koncentracija i posvećenost muzici dokazuju suprotno. Što se više koncentrišete, to je vaša sposobnost prikupljanja, organizovanja i širenja znanja o određenoj temi veća, te je ujedno veća i mogućnost da ćete povezivanjem činjenica postići svoj puni potencijal ili stvoriti novo remek-delo ili lek protiv neizlečive bolesti. Šta, dakle, utiče na vašu koncentraciju i na koji način možete da je poboljšate?
Radna sredina
Prostor u kojem radite ili učite ima presudan uticaj na vašu koncentraciju, pa zato sebi morate postaviti nekoliko pitanja:
Da li vam je preterano hladno ili toplo?
Ako drhtite od hladnoće ili se znojite, teško ćete moći da se usredsredite na aktivnost kojom se bavite. Verovatnije je da ćete želeti da ustanete od stola ili zaspite.
Smeta li vam buka?
Deca koja vičući skaču oko vas, glasna muzika, zvonjava telefona i uopšte hilo kakva glasna buka bitno smanjuju sposobnost koncentracije. S druge strane, svako od nas može imati određenu potrebu za nekakvom „bukom“ koja bi se događala „u pozadini“ i time nam olakšala rad, no glasna buka je uvek negativna. Ako vam smeta nešto oko vas, pokušajte da odete u drugu prostoriju, utišate zvuk na radio aparatu ili televizoru, zatvorite prozore, zamolite glasne sustanare da se smire ili jednostavno uzmite čepiće za uši. Naravno, postoji mogućnost da ništa od navedenog ne možete uraditi, pa imate još jedno rešenje, da prihvatite buku koja vas okružuje i posvetite se frustracijama koje ona uzrokuje.
Ako buku ne možete izbeći, recite sebi: „Buka mi pomaže da se sve bolje koncentrišem!“ Ponovite to nekoliko puta i, kao čudom, činiće vam se da radite ili učite u potpunoj tišini!
Možda je problem u tome što ste sami sebe uverili da ne možete funkcionisati dok se oko vas nešto događa.
Imate li dovoljno svetla?
Nedovoljno osvetljenje umara oči, čini ih suvim, uspavljujuće je, a zahteva i da se dodatno trudimo kako bismo obavili posao. Svetiljka iznad prostora u kojem radite neće samo dati više svetla, nego će vam pružiti dodatni fizički naglasak na radni prostor i tako omogućiti bolju koncentraciju. Dnevna svetlost i sijalice koje imitiraju dnevnu svetlost podstiču koncentraciju više nego klasična rasveta i ređe će u nama izazvati osećaj letargije i umora.
Imate li primerenu ventilaciju radnog prostora?
Ventilacija je, takođe, jedan od bitnih elemenata dobrog radnog prostora. Nedovoljna količina kiseonika i ustajali ili „teški“ vazduh, stvara probleme s disanjem, vaš umor i, uopšte, osećaj neugodnosti. Važi pravilo da će vaša koncentracija biti daleko bolja ako se osećate ugodnije, pa je ventilacija vrlo važna. Zapamtite, kiseonik je najvažnija „hrana“ za mozak.
Da li vas okružuje nered?
Teže je koncentrisati se i održati konstantan tok misli ako vas okružuje gomila stvari i/ili smeća. Ako radite na nekoliko projekata, pokušajte da ih fizički razdvojite, a ne imati sve njihove elemente istovremeno ispred sebe; misli će vam često lutati na druge projekte ako neki predmet iz okoline povežete s njima. Uredan radni prostor podstiče koncentraciju na predmete koji se nalaze pred vama, a time i na posao koji želite da obavite. Napor koji je neophodan da biste održali red oko sebe prenosi se i na vaše razmišljanje, pa održavanje reda u vašoj radnoj okolini može doprineti sličnom nivou jasnoće u vašoj glavi.
Imate li izdvojen radni prostor?
Osim nereda, jedna od stvari koja veoma dekoncentriše je i povezivanje specifičnog radnog prostora s nekim poslom koji nije vezan za onaj na kojem trenutno radimo. Ako pokušate da učite na krevetu, osetićete želju za spavanjem, preselite li se u kuhinju verovatno će vas u nekom trenutku privući sadržaj frižidera, a ne knjiga. Ako uspete da sebi organizujete poseban prostor za rad, pa makar to bila i jednostavna stolica samo za tu namenu, omogućićete sebi onaj fizički deo fokusiranja na rad i razmišljanje o nekom problemu i njegovom rešenju.
Imate li pravi položaj tela, instrumenata, alata?
Olakšajte sebi rad i uklonite bilo kakav osećaj neugodnosti koji je fizičke prirode. Idealno je ako jednostavno nemate ni potrebu da razmišljate o bilo kakvom fizičkom problemu.
Da li vam je odeća neudobna?
Osim neugodnosti koju izaziva tesna odeća, ponekad nije rešenje ni u previše udobnoj odeći. Ako se kod kuće teško koncentrišete, pokušajte da obučete prikladnu odeću. Ponekad preterana opuštenost može da predstavlja veliki problem pri nastojanju da se koncentrišete na posao. (Ako se, na primer, bavite prodajom i, od kuće, pozivate klijente telefonom, stručnjaci savetuju da se obučete kao da idete na poslovni sastanak i razgovor uživo – odelo, kravata, cipele, …).
Tema je bitna
Što se više udubite u ono što radite, manje ćete morati da se bavite vlastitim nivoom koncentracije. Većina nas istovremeno ima više od jedne stvari na pameti, pa stoga evo nekoliko saveta kako da ostanete fokusirani:
„Ali to je dosadno!“
Iako ono što činite možda i nije najzabavnija stvar na svetu, na kraju je sve onakvo kakvim ga prikažete. Radite li nešto dosadno, razmislite o tome možete li to da uradite na delotvorniji i zanimljiviji način? Analizirajte zašto nešto radite i postavite to kao nešto što je bitno, nešto što je inspirativno, pre svega, a ne znoj i muka. Možda vam malo humora može pomoći kako bi posao bio zanimljiviji? Možda ste nešto proglasili dosadnim i pre nego što ste se ozbiljno pozabavili time?
„Ne smem zaboraviti da nahranim ribice, … „
Potpuna koncentracija nije moguća ukoliko vam je mozak zatrpan monotonim svakodnevnim poslovima ili drugim projektima. Pre nego što se latite nekog velikog posla, sastavite spisak aktivnosti koje morate uraditi u bliskoj budućnosti. Jednom kada ih zapišete i time eliminišete mogućnost da ih zaboravite, te aktivnosti vas više neće mučiti, pa bi i koncentracija trebalo da bude lakša i bolja.
Planirajte unapred
Novi projekat ili ideja mogu biti zastrašujući, posebno ako su sami po sebi već dovoljno kompleksni. Možda imate osećaj da ne znate otkuda da počnete, ili osećaj potpune izgubljenosti i rezignacije, jer je problem, koji se nalazi pred vama, previše veliki. Sve će vas to naravno sprečavati da se koncentrišete, pa je, pre svega, potrebno planiranje. Naravno, ako je reč o nekom vrlo kreativnom poduhvatu, možda pravi cilj ili kraj trenutno ni ne znate, ali ako radite na nečemu strukturiranom, onda je takav pristup problemu ujedno i najbolji. Strukturirajte svoje razmišljanje i podelite poslove u logične celine koje možete rešavati jednu po jednu. Tako ćete se lakše usredsrediti na probleme a da vas ne zbuni širi kontekst problema koji na pojedina rešenja retko ima uticaj.
Brzo čitanje
Ako vam se koncentracija ubrzano smanjuje dok čitate tekst, kao i većini ljudi, pa se nakon nekoliko pasusa ne možete setiti pročitanog, možda je problem u samom postupku čitanja. Što brže čitate manje su šanse da izgubite koncentraciju, no čitate li previše brzo, može se dogoditi da počnete preskakati reči i izgubite smisao teksta. Počnite da vežbate na novinskim tekstovima, pa pokušajte posle jednog čitanja da zapišete na komadić papira osnovne činjenice iz teksta, ali bez vraćanja na pročitano. To će vas naučiti da razlikujete bitno od nebitnog, a što je još važnije, olakšaće vam čitanje.
Korisna tehnika je i da posmatrate tekst kao niz skupova reči sa značenjem, a ne kao skup pojedinačnih reči. Pokušajte da čitate tekst kao nizove od po tri ili četiri reči koje posmatrate zajedno kao jedan blok. Iako je to na početku prilično zahtevno, nakon malo vežbe osetićete kako vam brzina čitanja raste, a broj reči koje možete pročitati u jednom bloku postaje veći. Osim bržeg čitanja, ovim postupkom učite mozak da razlikuje bitne od nebitnih reči i tako poboljšavate razumevanje teksta.
Odmorite se
Verujte svom telu. Umor je možda glavni uzrok vašeg nedostatka koncentracije. Odmor će otkloniti zamor koji se, možda, dogodio i olakšaće vam novi pogled na određeni problem. Vežbanje može, takođe, mnogo pomoći. Kratka brza šetnja aktivira organizam i daje priliku za aktivno razmišljanje, dok, recimo plivanje pomaže u koncentraciji time što vas tera da se koncentrišete na pokrete i disanje i tako podstiče funkcionalniji rad celog organizma.
Šta to lepo miriše?
Uticaj aroma-terapije na rad, odnosno specifičnog mirisa na rad je nešto što ne treba da zanemarite. Japanske kompanije su istraživale učinak ubacivanja određenih mirisa, kroz ventilaciju, u radni prostor. Miris limuna i mentola pozitivno utiču na koncentraciju i produktivnost, u šta se možete i sami uveriti.
Specifični, prijatni mirisi posebno podstiču koncentraciju i poboljšavaju pamćenje i prisećanje zapamćenog materijala. Vaš mozak će napraviti poveznicu – asocijaciju – između, na primer, „teške“ formule iz fizike i specifičnog mirisa koji ste mirisali tokom procesa pamćenja. Pred ispit samo treba da nanesete jednu kap tog mirisa na podlakticu i, kada treba da se setite formule, pomirišite svoju ruku i, gle čuda, setićete se formule!
Ipak, sa ovim ne treba preterivati jer će se mirisi pomešati i činiće vam se da ste letovanje proveli u parfimeriji, a možda će to biti i neprijatno za vaše okruženje (kolege na ispitu i profesor koji vas ispituje).
U svakom slučaju, na vama je da učinite sve što je delotvorno da biste poboljšali svoju koncentraciju. Slobodno eksperimentišite i željeni rezultat neće izostati, naprotiv. Svako od nas može da postigne savršeno pamćenje i koncentraciju.
Zapamtite!
Dobra koncentracija je preduslov
dobrog pamćenja i prisećanja.